Ljeto je vrijeme cvjetanja i prvih plodova koji dozrijevaju pod toplim suncem. Dok uređujemo voćnjake i vrtove, mnoge biljke u prirodi rastu same od sebe. Među drvećem, travama i korovom, kriju se dragocjene ljekovite biljke, idealne za pripremu čajeva, tinktura, sirupa i džemova.
Bilo da krenemo put šume, kroz livade i proplanke, ili pak odmaramo u svom vrtu ili dvorištu, biljke su svuda oko nas. Priđemo li bliže, otkrit ćemo mnoge jestive i ljekovite vrste koje naizgled nalikuju običnom korovu. Uz obilje vrtnih plodova, iskusni berači ne zanemaruju vrijednost samoniklog bilja, koje u ovo doba godine daje svoje najkvalitetnije cvjetove te bogate šumske plodove.
Među raznolikim biljem kriju se i neke otrovne vrste, pa svako branje traži pažljivo prepoznavanje. Na sreću, ljeto nam donosi mnoštvo jestivih vrsta koje je lako uočiti i prepoznati. Uz malo pažnje i radoznalosti, svatko može postati sakupljač jestivog i ljekovitog samoniklog bilja. Prije nego krenemo u berbu, dobro je znati kako pravilno brati samoniklo bilje tijekom ljeta:
- Ljeto je sezona cvjetova i sočnih plodova. Cvjetovi se beru u punom cvatu kada su najbogatiji aromom i aktivnim tvarima. Nakon cvatnje, neke biljke razvijaju plodove koji se beru kada su potpuno zreli.
- Na kraju sezone rasta sakupljaju se sjemenke, koje se mogu čuvati za čajeve, začine ili sadnju.
Cvjetove je najbolje brati u suho, sunčano jutro, nakon što se rosa osuši i dok sunce još nije jako, jer tada sadrže najviše ljekovitih tvari.
Uz poštivanje osnovnih pravila berbe samoniklog bilja, možemo krenuti put prirode i otkriti što brati ljeti.
Lipa
lat. Tilia platyphyllos
Početkom ljeta miris lipe vodi nas u parkove, seoska dvorišta, listopadne i bukove šume. Visoko drvo bujne krošnje prepoznat ćemo po srcolikim listovima na dugim peteljkama i žučkastim cvjetićima skupljenim u cvatove. Nekada se vjerovalo da stabla lipe štite kuću, selo i zajednicu. Lipe često su bile središta sela, oko kojih su se okupljali mještani radi rasprava i svetih obreda.
Lipa cvate od lipnja do srpnja, a najbolje je brati rane cvjetove. Pritom najčešće susrećemo dvije vrste: sitnolisnu lipu i ranu krupnolisnu lipu, koja cvate dva tjedna ranije. Obje vrste daju kvalitetne cvjetove za čaj, bogate flavonoidima, eteričnim uljima i vitaminima, osobito vitaminom C. Čaj od lipe tradicionalno se koristi kod prehlade, povišene temperature i nesanice. Osim cvjetova, jestivi su i mladi listovi, koje je najbolje brati prije cvatnje. Mogu se jesti sirovi u salatama i sendvičima ili kuhani u juhama i varivima. Dobar su izvor vitamina i minerala, a sluz koju sadrže blagotvorno djeluje kod iritacije grla i kašlja.
Kamilica
lat. Matricaria chamomilla
U prolazu osunčanim putevima, uz livade i zapuštene njive, često susrećemo kamilicu. Na tankoj stabljici s režnjastim listovima rastu nježni bijeli cvjetići sa žutim središtem. U prirodi postoji nekoliko sličnih cvjetova, ali pravu kamilicu prepoznajemo po ispupčenom središtu koje je iznutra šuplje te prepoznatljivom mirisu čaja. Kamilica je gotovo sinonim za čaj koji već stoljećima pruža okrjepu, toplinu i utjehu.
Cvjetovi kamilice mogu se brati već od kraja travnja pa tijekom cijelog ljeta, sve do rujna. Pritom se beru samo cvjetne glavice, bez stabljike. Cvjetovi su bogati eteričnim uljem koje ima blago umirujuće djelovanje. Čaj od kamilice najpoznatiji je narodni lijek za prehladu, kašalj, probavne tegobe i smirivanje napetosti. Zbog svog protuupalnog djelovanja, u narodu se često koristi za obloge na koži i očima.
Stolisnik
lat. Achillea millefolium
Među raznolikim biljem na osunčanim livadama, posebno se ističe stolisnik. Na uspravnoj, blago vunastoj stabljici rastu sitno urezani listovi nalik perju, dok se ljeti pojavljuju sitni bijeli cvjetovi skupljeni u štitaste cvatove. Latinsko ime Achillea potječe od Ahila, mitskog junaka za kojeg se vjeruje da je koristio stolisnik za zacjeljivanje rana ratnika. Prema narodnoj predaji, rabili su ga i hajduci, zbog čega se često naziva i „hajdučka trava“.
Od proljeća do ranog ljeta beru se mladi listovi za juhe, variva i salate, dok se tijekom cijelog ljeta beru listovi i cvjetovi za čaj. Cvjetovi su posebno bogati eteričnim uljem, pa svakom jelu i napitku dodaju karakterističan miris. Aromatični čaj od stolisnika tradicionalno se koristi za ublažavanje probavnih smetnji, prehlade i povišene temperature, a posebno se smatra korisnim za ublažavanje mensturalnih tegoba.
Gospina trava
lat. Hypericum perforatum
Ako se zadržimo na suhim livadama, možemo potražiti gospinu travu. Prepoznat ćemo je po jarko žutim cvjetovima s pet latica na čijim se rubovima obično nalaze sitne crne točkice. Ako cvijet ili pupoljak zgnječimo među prstima, na koži će se pojaviti crvenkasta boja nalik krvi. Još važniji znak za prepoznavanje su listovi koji, kada se okrenu prema svjetlu, otkrivaju sitne prozirne točkice. Ako biljka ispunjava ove kriterije, gotovo je sigurno riječ o gospinoj travi, koja je u narodu najpoznatija kao prirodni antidepresiv.
Gospina trava može povećati osjetljivost kože na sunce i utjecati na djelovanje nekih lijekova pa je treba koristiti pažljivo.
Gospina trava se prvenstveno koristi kao ljekovita biljka, a ne u prehrani. Cvjetovi se beru od lipnja do kolovoza i koriste za pripremu čajeva, tinktura i ulja. Čajevi i tinkture najpoznatiji su po djelovanju na blagu depresiju, tjeskobu i nervozu, zbog čega se biljka smatra prirodnim antidepresivom. Ulje gospine trave, poznatije kao ulje kantariona, posebno je cijenjeno za njegu kože i zacjeljivanje rana, a može ublažiti i bolove u mišićima i živcima.
Crvena djetelina
lat. Trifolium pratense
Crvene djeteline ima na mnogim livadama i ne treba je zanemariti. Ispod grimiznih, glavičastih cvatova kriju se trodijelni listovi, karakteristični za djetelinu, koji su često prošarani bjelkastim pjegama. Dok crvena djetelina ima klasične trodijelne listove, četverolisna djetelina koja simbolizira sreću zapravo je rijetka mutacija. Ipak, prava "sreća" crvene djeteline leži u njezinoj hranjivosti i ljekovitosti.
Već od proljeća i ranog ljeta mogu se brati mladi listovi, dok se cvjetovi beru u punom cvatu od svibnja do rujna. Mladi listovi obiluju vitaminom C i karotinom, a posebni su po tome što sadrže i bjelančevine. Najbolje ih je uvijek kratko skuhati, a zatim koristiti u salatama, juhama ili kao špinat. Za razliku od listova, cvjetne glavice mogu se jesti sirove, dodavati u salate ili usitnjene stavljati na sendviče. Cvjetovi se, pak, najčešće suše za ukusan i zdrav čaj. Biljka sadrži fitoestrogene koji pomažu u održavanju hormonalne ravnoteže, pa je čaj od crvene djeteline posebno dobar kod simptoma menopauze.
Crni sljez
lat. Malva Sylvestris
U prolazu poljima, krčevinama i zapuštenim mjestima ne možemo zaobići crni sljez. Na visokoj stabljici rastu tamnozeleni, okruglasti listovi na dugim peteljkama, između kojih se ističu blijedoljubičasti cvjetovi s tamnijim žilicama. Crni sljez od najstarijih vremena služi kao ljekovita biljka i kao povrće. U narodnoj medicini često ga nazivaju “čudotvornim biljem za grlo i probavu”.
Mladi listovi mogu se brati od travnja pa sve do sredine ljeta. Listovi su posebno bogati vitaminom C, karotinom, željezom i kalcijem, zbog čega se ubrajaju u hranjivo lisnato povrće. Zbog visokog sadržaja sluzi, idealni su za guste juhe i variva, a mogu se pripremiti i kao špinat. Kasnije, od svibnja do rujna, razvijaju se cvjetovi koji se mogu dodavati u salate ili koristiti za ukrašavanje slatkih i slanih jela. Mladi listovi i cvjetovi u punoj cvatnji beru se za ljekoviti čaj. Čaj od sljeza pomaže u smirivanju kašlja i nadraženih dišnih putova te povoljno djeluje na probavni sustav.
Divlji timijan
lat. Thymus serpyllum
Ako zagazimo na pjeskovite livade, pašnjake i kamenjare, možda nam zamiriše divlji timijan. Niski, puzeći grmići sa sitnim, jajastim listovima gusto prekrivaju tlo, dok se ljeti pojavljuju sitni svjetloružičasti cvatovi. Srodna biljka često se uzgaja i u vrtu, najčešće u obliku vrste Thymus vulgaris. Zbog svoje otpornosti, timijan je u srednjem vijeku bio simbol hrabrosti i snage.
Divlji timijan najintenzivnije miriše kad procvate, od lipnja do srpnja. Najbolje vrijeme za branje listova je prije ili tijekom početka cvatnje kada su najbogatiji eteričnim uljem. Svježi listovi mogu se dodavati u salate i kuhana jela, a sušenjem se čuvaju za kasniju upotrebu. Za začin se najčešće koriste samo listovi, dok se za čaj beru vrhovi stabljika s listovima i cvjetovima. Čaj od timijana ublažava kašalj, prehladu i probavne smetnje te pomaže kod manjih upala u ustima i grlu.
Komorač
lat. Foeniculum vulgare
Na suhim, kamenitim pašnjacima Mediterana, posebno je raširen komorač. Iako je tipična mediteranska biljka, vrijedi ga potražiti i u toplijim kontinentalnim krajevima ili ga samostalno uzgojiti u vrtu. U prirodi ga prepoznajemo po razgranatoj stabljici s tankim, perastim listovima te žutim cvjetićima skupljenim u štitaste cvatove. Komorač je bio posebno cijenjen među starim Rimljanima kao vrijedno povrće, začin i lijek.
Komorač se može zamijeniti s otrovnim vrstama poput kukute, pa je važno znati da pravi komorač ima jak miris po anisu i žute cvjetove.
Od proljeća do ranog ljeta mogu se brati mladi listovi, bogati vitaminom C i antioksidansima. Nisu baš pogodni za sušenje, pa ih je najbolje koristiti svježe u salatama, umacima i juhama. U ljetnim mjesecima, od srpnja do rujna, traje razdoblje glavne cvatnje. Za razliku od listova, cvjetovi se često suše i koriste za čaj i kao začin. Ipak, najvrijedniji dio biljke su plodovi koji dozrijevaju krajem ljeta i početkom jeseni. Plodovi se suše i koriste kao sjemenke za ljekovite čajeve ili kao začin u kolačima, kruhu i nadjevima. Čaj od komorača pomaže u poboljšanju probave, smanjenju nadutosti i grčeva te ima blago antibakterijsko djelovanje.
Divlja menta
lat. Mentha spp.
Skrenemo li prema vodi, uz izvore, potoke i kanale, često ćemo pronaći divlju mentu. Ima ih dosta vrsta, ali u prirodi najčešće srećemo poljsku metvicu (Mentha arvensis), dugolisnu metvicu (Mentha longifolia) i vodenu metvicu (Mentha aquatica). Iako se razlikuju po obliku listova, sve imaju neka zajednička svojstva i sličnu primjenu. Karakteriziraju ih nazubljeni listovi koji rastu u parovima, kockasti oblik stabljike te prepoznatljiv miris. Zgnječimo li list među prstima, miris mentola glavni je znak da se radi o pravoj menti.
Divlja menta ima najintenzivniju aromu od kasnog proljeća do ljeta, najčešće od svibnja do kolovoza. Miris listova potječe od eteričnog ulja, kojemu je glavni sastojak mentol, poznat po svojoj osvježavajućoj aromi. Listići mente mogu se dodavati u umake, salate, limunade i voćne koktele. Za osvježavajući čaj beru se vrhovi biljke, koji se mogu koristiti svježi ili sušeni. Čaj od mente tradicionalno se koristi u liječenju vrućice, glavobolja i probavnih smetnji.
Tušt
lat. Portulaca oleracea
Neke biljke, poput tušta, ne moramo posebno tražiti. Često raste u vrtovima, dvorištima, uz kuće i seoske staze, prilegnut uz tlo. Na okrugloj, mesnatoj stabljici crvenkaste boje nalaze se debeli listovi jajastog oblika. Listovi su zeleni, ali na jakom suncu mogu poprimiti crvenkaste rubove. U vrijeme cvatnje otvaraju se žućkasti, zvjezdasti cvjetići, ali samo tijekom sunčanih prijepodneva. Ova lako dostupna biljka vrlo je svestrana i nekada je bila cijenjen izvor hrane.
Tušt sadrži oksatalnu kiselinu koja može opteretiti bubrege, pa se preporučuje umjerena konzumacija. Količina oksatlne kiseline može se smanjiti blanširanjem.
Listovi tušta beru se tijekom cijelog ljeta. Bogati su vitaminima i mineralima, osobito željezom, kalcijem i fosforom. Posebno su vrijedni zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, dok su sjemenke još bogatije. Mladi listovi ukusni su u salatama, a mogu se i kiseliti za zimnicu, poput krastavaca. Nešto stariji listovi također su jestivi, ali su bolji kuhani u juhama i varivima. Kao i kod mnogih samoniklih biljaka, listovi se suše za ljekoviti čaj. Čaj od tušta tradicionalno pomaže kod kašlja, probavnih smetnji i glavobolje.
Šumska jagoda
lat. Fragaria vesca
Krenemo li put šume, pokraj grmlja i šikara, možda otkrijemo šumske jagode. Karakteristični listovi sastoje se od tri nazubljena listića na dugim, dlakavim peteljkama. U kasno proljeće pojavljuju se bijeli cvjetovi s pet latica, dok ljeti dozrijevaju mali, crveni plodovi koje svi lako prepoznajemo. Šumske jagode ne daju mnogo plodova, ali su često ukusnije i hranjivije od vrtnih.
U proljeće i rano ljeto mogu se brati mladi listovi, dok plodovi dozrijevaju od svibnja, pa sve do kolovoza. I listovi i plodovi šumske jagode obiluju vitaminima i mineralima, od kojih se posebno ističu vitamin C i mangan. Mlado lišće može se dodavati u salate, dok osušeno daje ukusan čaj koji podržava probavu i opće zdravlje. Plodovi su najukusniji svježi, ali se od njih prave i omiljeni džemovi, sirupi, kompoti i kolači.
Kupina
lat. Rubus fruticosus
U potrazi za šumskim voćem, najlakše ćemo pronaći kupinu. Razgranati grmovi šire se uz sunčane rubove šuma, poljske puteve i zapuštena mjesta. Na trnovitim granama rastu listovi sastavljeni od tri do pet nazubljenih liski, a početkom ljeta pojavljuju se bijeli ili ružičasti cvjetovi s pet latica. Kasnije se razvijaju plodovi koji su najprije svijetlozeleni, zatim crveni, a kada dozru, postaju crni i sjajni. Iako je često smatramo jednom bobicom, plod kupine zapravo se sastoji od mnoštva sitnih, povezanih plodića.
Prije ili na početku cvatnje, od svibnja do lipnja, mladi listovi kupine beru se za čaj. Svježi listovi bogati su vitaminom C, čak i više nego plodovi. Čaj od listova kupine poznat je po tome što smiruje probavu i pomaže kod upale grla. Kasnije, od kolovoza do listopada, postupno dozrijevaju sočni plodovi koji se mogu jesti svježi ili zamrznuti za kasnije. Od kupina se rade ukusni džemovi, pite, kolači, pa čak i vino. Kupinovo vino se u malim količinama smatra korisnim za poboljšanje cirkulacije i imuniteta.
Od cvjetova do plodova, ljeto obiluje jestivim i ljekovitim samoniklim biljem. Branje pritom nije rezervirano samo za iskusne, osobito kada biramo lako prepoznatljive vrste. Za one koji traže dublje poznavanje, najbolje je osloniti se na pouzdane domaće izvore, poput knjige Ljubiše Grlića „Enciklopedija samoniklog jestivog bilja“. Vođeni znatiželjom, oprezom i ljubavlju prema prirodi, uživajte u ljetnom sakupljanju!
Besplatno preuzmite ljetni kalendar branja samoniklog bilja kao praktičan podsjetnik što brati ljeti.